Pasivni prihodi
Stvaralački proces ima svoj tok i kada ga osvijestimo, tada svjesno ostvarujemo svoju zadaću. Stvaralačka energija uvijek se kreće u jednome smjeru i na putu do cilja mijenja svoj oblik. Da vas podsjetim:
Prvo je osvješćujemo kao potencijal. To je svijest da već jesmo i već imamo sve što još nismo ostvarili, nego ćemo tek ostvariti. Druga je faza kreativno izražavanje - rad. To je svijest da je rad apsolutno svaka aktivnost, bilo da se tuširamo, kuhamo, pjevamo, hodamo, projektiramo - i da je sve što radimo iz srca za opću dobrobit. Treći je oblik stvaralačke energije proizvod. Proizvod je rezultat našeg rada i aktivnosti namijenjen drugim ljudima. To je naše jedino bogatstvo na ovome svijetu. Četvrti oblik kreativne energije jest prihod. To je svijest da naše kreativno izražavanje koristi drugim ljudima koji su spremni kupiti naš proizvod. Peti element jest životni standard - obilje. To je svijest da upravljanjem svojom energijom ostvarujemo potrebne uvjete za kvalitetno življenje.
Novac je inteligencija koja omogućuje ostvarenje kreativnog procesa, dakle počinje s potencijalom, a završava sa standardom. Problem nastaje ako u bilo kojoj fazi stvaralačkog procesa zaboravimo na tu istinu.
U ovoj ću se kolumni pozabaviti pasivnim prihodima.
Rezultat minulog rada
Pasivni prihod možemo ostvariti na mnogo načina. Možemo ga ostvariti kao autorski honorar, mirovinu, dividendu, rentu, dobit. O tome ima zaista puno literature i nemam namjeru opisivati načine na koje ga možete ostvariti. Više želim objasniti u čemu je njegova atraktivnost i opasnost.
Atraktivnost mu je u tome što ne moramo raditi zbog novca, a novac nam „dolazi“. Ako osvijestimo stvaralački proces, tada ćemo pasivne prihode ostvarivati ulaganjem svog kapitala u aktivnosti koje će nam donositi dobit. Pogledajmo ljude koji na taj način ostvaruju svoje prihode. Svi uživaju u svom poslu i ne ovise o novcu. To su financijski slobodni ljudi, ali ne zato što imaju novca, nego zato što su prvo shvatili što je novac.
Pasivni prihodi normalan su rezultat svjesnog stvaralačkog procesa, jer ga ostvaruju ljudi koji su svjesni da njihov kapital doprinosi razvoju društva u cjelini. To je tajna financijskog uspjeha.
Stoga sam na početku kolumne ukratko opisala stvaralački proces i njegov tok, jer samo kada osvijestimo stvaralački tok, tada možemo uživati u svim fazama stvaralačkog procesa i svjesno transformirati jedan oblik stvaralačke energije u drugi. Tada smo svjesni da su naši aktivni prihodi rezultat našega rada i doprinosa razvoju društva, a pasivni su prihodi rezultat minuloga rada - kapitala, koji smo uložili u gospodarski razvoj zajednice u kojoj živimo. Tada smo svjesni da novac cirkulira i svima donosi dobrobit.
Prema tome, ne postoje pasivni prihodi bez aktivnih prihoda. Možemo upravljati samo s ostvarenim prihodom. U protivnom ne ostvarujemo ni aktivne ni pasivne prihode.
Stvaralačka svijest i dobrobit
Recimo da smo svoj novac uložili u dionice - time smo omogućili drugima da rade i ostvaruju aktivne prihode, a ako smo novac uložili u banku, omogućili smo drugima da dobiju investicijske kredite i razviju neki posao. Dobit od pasivnih prihoda jest nagrada što svoj potencijal ostvarujemo sviješću da time doprinosimo dobrobiti.
Novac je inteligentna energija koja stalno balansira i usklađuje stvaralačke tokove među ljudima. Normalno je da ljudi koji imaju veći stvaralački kapacitet ostvaruju veće aktivne i pasivne prihode te primjereno tome sudjeluju u raspodjeli društvenog proizvoda te da pomažu ljudima koji još nisu razvili svoj stvaralački kapacitet. To je glavna zadaća pasivnih prihoda.
Količina prihoda ovisi o našoj zadaći i svatko je zadovoljan kada potpuno ostvaruje svoj potencijal, a nezadovoljan ako mu prihod ne odražava stvaralačku moć. Stoga su usporedbe o tome koliko tko zarađuje besmislene, jer ništa ne govore o osobnom zadovoljstvu, koje je jedini kriterij pravog uspjeha, blagostanja i napretka pojedinca.
Zašto neki ne mogu ostvariti pasivne prihode?
Ljudi koji nemaju stvaralačku svijest nisu svjesni svog potencijala, rad im je muka i napor, a prihodi im nisu dovoljni za standard kakav žele. Sve što zarade, brzo potroše ili štede za crne dane.
Ljudima s takvom sviješću pasivni prihodi izgledaju atraktivno, ali su upravo njima i velika opasnost, i to ne zato što ih ostvaruju, nego zato što ih ne mogu ostvariti. Umjesto da rade na promjeni financijske svijesti, takvi ljudi gube svoju kreativnu energiju na smišljanje kako se obogatiti bez rada. Nisu svjesni da su jedini prihodi oni koji se ostvaruju ulaganjem svoje energije u stvaranje proizvoda koji trebaju drugim ljudima.
U zadnje vrijeme taj je fenomen jako izražen. Na svakom koraku nude nam se mogućnosti kako ostvariti pasivne prihode. Od nas se traži samo da uložimo svoj novac u taj i taj fond, u taj i taj posao, koji će nam donijeti dobit koju nikada ne bismo zaradili na sadašnjem poslu. Ponuđač nam objašnjava da novac treba cirkulirati i da bogataši jedva čekaju da nam dadu svoj novac jer ćemo tako upravo mi omogućiti tu cirkulaciju. To potkrjepljuju jednostavnom računicom koja objašnjava kako „posao“ funkcionira. Jedino što se od nas traži jest da upravo mi uplatimo odmah novac koji će nam se kasnije vratiti uvećan.
Novčanice nisu isto što i novac
Bila sam na jednoj takvoj prezentaciji prije nekoliko godina i ništa mi nije bilo jasno što se tiče računice. Odnosno sve mi je bilo jasno jer je ta računica polazila od toga da su novčanice isto što i novac. Nažalost takvu prezentaciju mogu shvatiti samo ljudi koji nemaju stvaralačku svijest, jer ne znaju što je novac i kako se prihodi stvaraju.
Bilo mi je nelagodno gledati koliko su ljudi lakovjerni i vjeruju da mogu postati bogati ako ulože 3000 eura, a poslije samo trebaju dovesti nekoga tko će opet uložiti toliko. Organizatori su čak nudili i obrasce za kredit onima koji nemaju gotovinu. Kasnije sam saznala da su svi ljudi koji su potpisali ugovor o „suradnji“ izgubili svoj novac, a posao je „nestao“.
Prevaranti dobro znaju dvije stvari - koliko je ljudima mrsko raditi i koliko žude za novcem. Šteta jedino što i sami ne znaju što je novac, pa nemaju nikakve koristi od takve zarade.
Izgleda da je ljudima najteže shvatiti da je novac inteligentan i pravedan učitelj.
Kolumna objavljena: 2. lipnja 2010.
Prethodna kolumna: Mentalno znanje je neophodno, ali nije dovoljno
Autorica: Natali Luks